✿ U Srebrenici je bio GENOCID a ne RAT

U ovom videu ‪@WiissttaaLive‬ raspravlja o kontroverznom incidentu između YouTubera ‪@IShowSpeed‬ i ‪@nunilive‬ fokusirajući se na neadekvatan odgovor na pitanje o genocidu u Srebrenici. Kroz strastven monolog, naglašava važnost suočavanja s istinom o ratnim zločinima, kritizirajući negiranje povijesnih događaja. Video kombinira ozbiljnu temu s osobnim i direktnim stilom komunikacije, potičući razmišljanje o odgovornosti javnih osoba.

✿ U Srebrenici je bio GENOCID a ne RAT #Srebrenica30 @IShowSpeed

Danas obilježavamo 30 godina od genocida u Srebrenici, tragičnog poglavlja u historiji. U julu 1995. godine, snage bosanskih Srba sistematski su ubile preko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u sigurnoj zoni UN-a, Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Ovaj užasan čin, koji su međunarodni sudovi priznali kao genocid, doveo je do masovnih pogubljenja, deportacija i široko rasprostranjene patnje. Odajmo počast žrtvama, suprotstavimo se mržnji i posvetimo se miru i pravdi. #Srebrenica30 #NikadNeZaboravi Genocid u Srebrenici je ratni zločin izvršen u razdoblju od 13. do 19. srpnja 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, u kojemu su Vojska Republike Srpske i posebna srbijanska vojna postrojba Škorpioni ubila najmanje 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica. Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo je enklavu Srebrenica zaštićenom zonom 1993. godine , a okupirale su je srpske snage 11. jula 1995. godine . Prema standardnim podacima, srpske snage su ubile između 7.000 i 8.000 nenaoružanih Bošnjaka, uključujući dječake i muškarce između 13 i 77 godina. Prvi osuđeni za zločin u Srebrenici koji je priznao zločin ubistva bio je Dražen Erdemović , plaćenik 10. diverzantskog odreda, koji je u novembru 1996. godine osuđen na pet godina zatvora. Nakon tri i po godine zatvora, Erdemović je pušten na slobodu, a na osnovu njegovog svjedočenja iz augusta 2001. godine osuđen je general Radislav Krstić . Pad bošnjačke enklave Žepa , koju je Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom 1993. godine, dogodio se 25. jula 1995. godine. Kao rezultat sukoba između srpskih snaga i Armije Republike Bosne i Hercegovine, ubijeno je oko 70 ljudi. Ranjeni civili evakuirani su u Sarajevo i Kladanj, a oko 500 zarobljenika razmijenjeno je za Srbe. Jedina neratna žrtva zločina u Žepi bio je pukovnik Armije Bosne i Hercegovine Avdo Palić, kojeg su Srbi zarobili tokom pregovora o uvjetima predaje garnizona Žepa 27. jula 1995. godine u kampu UNPROFOR-a , a kasnije je ubijen. Nakon pada Srebrenice i Žepe, NATO je usvojio plan bombardiranja srpskih ciljeva i prijetnje silom kako bi spriječio napade srpskih snaga na zaštićenu zonu u Goraždu . Tvrdnja predsjednika Alije Izetbegovića da je nestalo između 7 i 10 hiljada muslimana, kao i još jedna granata na pijaci Markale u Sarajevu, bili su povod za masovno bombardiranje Republike Srpske. Konačno, u augustu 1995. godine, hrvatske snage - HV i HVO , zajedno s Armijom RBIH, potisnule su Armiju Republike Srpske u akcijama koje su trajale do decembra 1995. godine, omogućivši potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju , Evropski parlament i Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu označili su masakr u Srebrenici kao genocid.